Sindikalna organizacija sudova i tužilaštva Srednjobosanskog kantona, zbog nezadovoljstva materijalno-finansijskim položajem državnih službenika i namještenika, organizovala je štrajk upozorenja koji je počeo 05.05.2025. godine.

            O razlozima koji su doveli do održavanja štrajka upozorenja, njegovom dosadašnjem toku i uticaju na svakodnevno funkcionisanje pravosuđa, kao i o daljim koracima, u nastavku će nam više reći Ale Idrizbegović, član Štrajkačkog odbora i uposlenik Općinskog suda u Bugojnu.

 

1.      Kada je počeo štrajk upozorenja, do kada traje i kako se održava?

 

Sindikat državnih službenika i namještenika u pravosuđu SBK je stupio u štrajk upozorenja dana 05.05.2025. godine i predviđeno je da traje od 05.06.2025. godine, sve u skladu sa propisima koji reguliraju ovu oblast. Štrajk upozorenja se odvija na način da se obustavlja rad, osim poslova koji ne trpe odlaganja, a koji su ugovoreni sa rukovodiocima pravosudnih organa, u periodu od 08:30 sati i traje do 10:30 sati, svaki radni dan.

 

2.      Koji se poslovi obavljaju za vrijeme trajanja štrajka upozorenja?

 

Obzirom da se štrajk organizuje u organima pravosuđa, određeni poslovi koji ne trpe odlaganje i čiji su rokovi propisani zakonom, odvijaju se neometano, dok ostali poslovi koji nemaju propisanu hitnost u postupanju se ne obavljaju u vremenskom periodu štrajka upozorenja.

 

3.      Da li sudije učestvuju u štrajku upozorenja i da li imate njihovu podršku?

 

Nosioci pravosudnih funkcija se ne nalaze u štrajku, obzirom da oni nemaju status državnih službenika i namještenika, te je njihov radnopravni status definisan posebnim zakonom. U pogledu dijela pitanja koji se odnosi na podršku, ona je izražena, deklaratorno u ostvarivanju zahtjeva štrajka. Međutim, moramo istaći da uzrok pogrešne percepcije javnosti u pogledu primanja uposlenika u pravosuđu, upravo proizilazi iz činjenice da nosioci pravosudnih funkcija imaju poseban zakon, kojima se reguliraju njihova primanja i da postoji ogromna razlika u primanju državnih službenika i namještenik u pravosuđu i nosilaca pravosudnih funkcija.

 

4.      Kako štrajk upozorenja utiče na efikasnost rada suda i redovno obavljanje poslova Suda, kao i na stranke?

Svaka obustava rada neminovno utiče na efikasnost rada i redovno obavljanja poslova suda, obzirom da u vrijeme štrajka upozorenja se ne odvijaju ročišta, ne radi zemljišnoknjižni ured, ne izdaju se uvjerenja koja su potrebna građanima. Upravo te činjenice ukazuje na posebnu prirodu posla koji obavljaju državni službenici i namještenici u pravosuđu, te ih uistinu treba posmatrati kao uposlenike pravosuđa, bez kojih i samo pravosuđe ne može ostvariti svoju funkciju. 

 

5.      Koji sudski poslovi najviše trpe u toku trajanja štrajka upozorenja?

 

Djelimično sam u prethodnom odgovoru dao i odgovor na ovo pitanje. Možemo reći da u cjelosti trpe poslovi iz nadležnosti suda za vrijeme štrajka upozerenja. Pri čemu moram naglasiti, da Sindikatu nije nikad bio cilj da dolazi do prestanka rada organa pravosuđa, nego je to posljedica zanemarivanja zahtjeva uposlenih u pogledu poboljšanja njihovog radnopravnog statusa.

 

6.      Koje su okolnosti dovele do održavanja štrajka upozorenja?

 

U prvom redu uzroci i okolnosti koji su doveli do štrajka upozorenja su dalekosežni. Naime, sudska vlast kao posebni dio vlasti, u trodiobnoj podjeli vlasti ima posebnu funkciju koju ostvaruje u društvu, pri čemu možemo reći da različito regulisanje radnopravnog statusa nosioca pravosudnih funkcija i državnih službenika i namještenika u pravosuđu predstavlja jedan od uzroka. Međutim, prvenstveno uzroke možemo tražiti u nepostojanju socijalnog dijaloga Sindikata i našeg resornog Ministarstva pravosuđa i uprave, kao i Vlade SBK u cjelosti.

 

7.      Koja je razlika u položaju državnih službenika i namještenika u pravosuđu u odnosu na organe uprave?

 

Razlika u položaju je očigledna, te se prvenstveno ogleda u prirodi i  složenosti, te obimu posla. Naime, prvenstvena uloga pravosudnih organa je ostvarivanje pravne sigurnosti. Državni službenici i namještenici u okviru pravosuđa imaju znatnu ulogu u ostvarivanju te funkcije. Naime, uzelo bi nam previše vremena da sada detaljnije iznosimo razlike, ali prvenstveno moramo polaziti od činjenice da uposlenici u pravosuđu obavljaju posebnu prirodu posla, što je prepoznato u drugim kantonima u kojima su zaključeni Aneksi na kolektivne ugovore kojima se povećala primanja uposlenika u pravosuđu.

 

8.      Da li imate podršku i kakav je stav Ministarstva pravosuđa i uprave SBK, te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH?

 

O podršci gore navedenih upravo govori činjenica da se nalazimo u štrajku upozorenja. Obzirom da je treća sedmica štrajka upozorenja, a da nismo održali niti jedan sastanak sa resornim ministarstvom  sve govori.

 

9.      Koji su to vaši zahtjevi čije bi ispunjenje dovelo do okončanja štrajka upozorenja i povratak redovnom radu?

 

U prvom redu da se otvore pregovori, da se otvori socijalni dijalog o našim zahtjevima. Prvenstveno, mi mislimo da kroz zaključivanje aneksa kolektivnog ugovora ili određivanje posebnog boda za uposlenike u pravosuđu bi se mogli ispuniti naši opravdani zahtjevi, te predstavlja osnovni uslov za povratak redovnom radu.